Glazbena pedagogija
(studij tambure izvodi se u sklopu sveučilištnog integriranog studija za instrumentaliste)
Glazbena pedagogija dvopredmetno
(drugi studijski program bira se iz ponuđenih studijskih programa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu)
O ODSJEKU
Na Muzičkoj akademiji osnovan je 1951. godine pedagoški odjel koji je bio podijeljen na 4 pododjela. Prvi među njima bio je teoretsko-pedagoški dok su ostali bili instrumentalni i pjevački (do lipnja 1963. godine). Odlukom Vijeća akademije 1965./1966. započinje dvogodišnji studij za nastavnike Glazbenog odgoja koji se 1977. reformirao u četverogodišnji studij Glazbenog odgoja. 1977./1978. odsjek prerasta u Odsjek za glazbenu pedagogiju.
O STUDIJU
Na studiju glazbene pedagogije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu dosad se obrazovao velik broj stručnjaka u ovoj disciplini. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u školstvu, kulturnim institucijama, medijima (novine, radio, televizija), izdavačkim i producentskim kućama i na brojnim drugim radnim mjestima.
Sukladno misiji Sveučilišta u Zagrebu, koja promovira stalno unapređivanje studijskih programa u svrhu promicanja izvrsnosti i motivacije studenata pri izgradnji profesionalne osobnosti, Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij glazbene pedagogije na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu čini sponu između umjetničkih disciplina i procesa obrazovanja umjetnika.
Glazbena pedagogija
Studij glazbene pedagogije usporediv je sa srodnim studijskim programima u ostalim europskim zemljama, posebno Austrije i Njemačke.
Na Integriranome preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju Glazbena pedagogija stječu se osnovna te napredna znanja i umijeća s područja tzv. glazbeno-teorijskih predmeta Solfeggia, Harmonije, Polifonije, Priređivanja za ansamble, Dirigiranja, Osnova vokalne tehnike, Glazbenih oblika i stilova, Povijesti glazbe te praktičnih disciplina: Klavira, Tambura, Sviranja partitura i Pjevačkog zbora. Opsežan modul pedagoških predmeta uvodi studente u temeljna teorijska i praktička znanja iz glazbene pedagogije. U izbornim sadržajima, mogu se birati predmeti koji produbljuju ili proširuju stečena znanja, kao i predmeti koji donose nove sadržaje.
Studij završava polaganjem svih propisanih ispita te izradom i obranom diplomskog rada. Slobodno izabrana glazbenopedagoška tema može se odnositi na bilo koji glazbenopedagoški problem u svakom segmentu glazbenoga obrazovanja.
Glazbena pedagogija dvopredmetno
Studij na dvopredmetnome studijskom programu kombinira se s prikladnim studijskim programima na Filozofskom fakultetu. Na Integriranome preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju glazbene pedagogije stječu se osnovna te napredna znanja i umijeća s područja tzv. glazbeno-teorijskih predmeta Solfeggia, Harmonije, Polifonije, Priređivanja za ansamble, Dirigiranja, Osnova vokalne tehnike, Glazbenih oblika i stilova, Povijesti glazbe te praktičnih disciplina: Klavira, Tambura, Sviranja partitura i Pjevačkog zbora. Izborni predmeti omogućuju studentu da stekne znanja i umijeća sviranja u tamburaškom orkestru, osnovna znanja iz estetike glazbe te znanja i umijeća rada s računalom poglavito u vezi s njegovom uporabom u glazbi.
Studij završava polaganjem svih propisanih ispita te izradom i obranom diplomskog rada. Slobodno izabrana glazbenopedagoška tema može se odnositi na bilo koji glazbenopedagoški problem u svakom segmentu glazbenoga obrazovanja.
KOMPETENCIJE KOJE SE STJEČU STUDIJEM
Završetkom integriranoga preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Glazbena pedagogija i Glazbena pedagogija dvopredmetno magistar glazbene pedagogije osposobljen je za rad u osnovnim općeobrazovnim školama i gimnazijama te osnovnim, a djelomično i srednjim glazbenim školama, kao nastavnik teorijskih glazbenih predmeta.
Može voditi amaterske zborove, orkestre i slične sastave, te promicati i druge prikladne glazbene aktivnosti. Na širem području glazbene industrije može raditi u glazbenom izdavaštvu (računalna notacija, redakcija, uredništvo), glazbenoj produkciji i distribuciji, glazbenom menadžmentu te u medijima, primjerice kao urednik, izvjestitelj ili voditelj. Može djelovati i kao samostalni umjetnik na području glazbenog stvaralaštva.
350 godina Sveučilišta u Zagrebu
