Carl Philipp Emanuel Bach: Sonata u E-duru, W. 62/5
Franz Schubert: Sonata u c-molu, D. 958
***
Béla Bartók: Sonata (1926.)
Lalo Schifrin: Jazz Piano Sonata (1963.)
Veljko Glodić diplomirao je 1980. godine na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Jurice Muraja, a dvije godine kasnije magistrirao je na The New England Conservatory of Music u Bostonu. Nakon magisterija usavršavao se kod poznatog američkog pijanista Leonarda Shurea, a 1988. godine doktorirao je na The Florida State University u klasi Edwarda Kilenyija.
Glodić je održao koncerte diljem Hrvatske te u Njemačkoj, Rusiji, SAD-u, Belgiji, Mađarskoj, Italiji i Bugarskoj. Muzički Biennale Zagreb, Europski dani kulture u Ljubljani, Szeged International Jazz Festival u Mađarskoj i Dani Alexandra Goldenweisera u Rusiji samo su neki od domaćih i međunarodnih festivala na kojima je u bogatoj karijeri nastupio. Njegove izvedbe emitirane su na brojnim radio i TV postajama, a široki dijapazon pijanističkog repertoara promovirao je i kroz čak četiri solistička nosača zvuka. Intenzivno se bavi i stručnim radom te je preveo kapitalnu knjigu Ogled o pravoj umjetnosti sviranja klavira C. P. E. Bacha i napisao joj predgovor.
Ove godine Veljko Glodić slavi čak 30 godina rada na Muzičkoj akademiji! Tom je prigodom osmislio poseban program koji slušatelja sonatom vodi kroz glazbene epohe.
Koncert otvara Sonata u E-duru Carla Philippa Emanuela Bacha, autora čak 170 klavirskih sonati i iznimno značajne figure glazbe 18. stoljeća. O tome koliko je utjecao na razvoj glazbe 18. stoljeća najbolje svjedoče Mozartove riječi: On je otac, mi smo djeca. Mi, koji radimo pravilno, od njega smo to naučili. Tko to ne priznaje, taj je prevarant. U prvom dijelu koncerta Veljko Glodić izvest će i Sonatu u c-molu Franza Schuberta s početka 19. stoljeća i otkriti publici Schubertov romantičarski pristup sonati. Drugi dio koncerta otvorit će Sonata za klavir Béle Bartóka iz prve polovice 20. stoljeća koja donosi snažan utjecaj folklora jugoistočne Europe.
Koncert će zatvoriti Jazz Piano Sonata Laloa Schifrina (1932.) iz prve polovice 20. stoljeća, spoj klasične forme i jazz sadržaja, s komponentama bebopa, modalnog i latin jazza. Treći stavak ove skladbe tema je s varijacijama – temu zadaje skladatelj, a izvođač prema njegovim uputama improvizira varijacije.
Cijena ulaznice u pretprodaji: 3 eura.
Cijena ulaznice na dan koncerta: 5 eura.
Ulaz je slobodan za studente i zaposlenike Muzičke akademije.
Ulaznice se prodaju na poveznici, ovlaštenim prodajnim mjestima te na blagajni dvorane Blagoje Bersa dva sata prije početka koncerta.