Tradicijski napjevi nerijetko kroz simboliku i metafore ocrtavaju davnu prošlost naroda, zrcale njegov cjelokupni društveni život, ali pripovijedaju i o individualnim sudbinama, specifičnim događajima i emocionalnim previranjima pojedinca kroz lijepe i crne dane. U bogatoj riznici pjevane ostavštine motiv ljubavi utkan je u sretni i nesretni kontekst i provlači se kroz sve društvene slojeve i razne životne situacije, a upravo je na njemu temeljena priča koncerta Moj dragane, i ti imaš mane! na kojem će nastupiti Ansambl tradicijske glazbe MUZA.
Temelje za osnutak ansambla koji okuplja studente s različitih odsjeka postavio je etnomuzikolog dr. sc. Joško Ćaleta 2018. godine kolegijem Terensko istraživanje u etnomuzikologiji koji je godinu kasnije preimenovan u Ansambl tradicijske glazbe. U fokusu rada ansambla je upoznavanje specifičnih stilova, repertoara i načina izvođenja tradicijske glazbe s područja Hrvatske i šire, a pri učenju napjeva pristupa se kroz suvremeni tip podučavanja koji počiva na slušanju postojećih terenskih zapisa.
Ansambl tradicijske glazbe MUZA uz goste ansamble Harmonija disonance i Čipkice provest će publiku kroz priču o nesretnoj, željenoj i napokon dočekanoj ljubavi kroz tradicijske napjeve s područja Hrvatske i šire.
Ansambl tradicijske glazbe
Damjan Bakić, Dora Šimunić, Irma Bulaja, Karlo Bogatac, Lovro Ivić, Lucija Lazički, Marianna Kowalsky, Marina Veža, Mia Reba, Niki Zelen, Pavle Kladarin, Rozaria Talijančić, Sara Vrdoljak, Suzana Simić, Tana Michl
Harmonija disonance
Čipkice
dr. sc. Joško Ćaleta
Nesretna ljubav…
Hasanaginica (ulomak) – putničko pjevanje (Kokorići, Vrgorac)
Oj, devojko Maro (Posavski Bregi, Posavina)
Gojila se gizdava mladica (Babino polje, otok Mljet)
Zasvirala vlak mašina (Kuterevo, Gacka)
Marija bole boluje (Trebižat, Zapadna Hercegovina)
Ponoć je tako tiha nema (Mostanje, Karlovac)
Kiša kiši, rosa rosi (Barilović, Karlovac)
Divojka je pod đulom zaspala / Divojka je garoful gojila (Betina, otok Murter/Tkon, otok Pašman)
Ansambl Harmonija disonance
Nujan Ivo (Hrastovica)
Stani Janko / Vozila se Neretvon galija (Krk / dolina Neretve)
Ran’, djevojko, na vodu (Dvor)
Moj je dragi daleko dabome (Gabela)
Željena ljubav… ljubav…
Dobra žena sjaje ko’ Danica (Stankovci, Ravni Kotari)
Misečina zasjala kroz granje – treskavica (Dugopolje)
Čuvam ovce i čarape šaram – čobansko pivanje (Ličko Lešće, Gacka)
Mala Mara cviće brala – treskovica (Radošić, Kaštela)
Iđe dernek Sveti Mijovija – žensko pivanje u ravan (Dugopolje)
Nemoj mala kazivati ‘ko je – rera (Dugopolje)
Ja i dragi jednaki parovi – žensko pivanje „čiričane“ (Dugopolje)
Kaži mala il’ oćeš il’ nećeš – duga rera (Dicmo)
Oj divojko, sanče ranče – vojkavica (Dugopolje)
Oj Ivane, golubane – treskavica (Dugopolje)
Da znaš dragi kako srce boli (Mirlović Zagora)
Kad se ženi kupus momče – orzenje (Lišane Ostrovičke, Ravni Kotari)
Hrušvica se potresuje – ženski dvoglas (Novi Vinodolski)
Lako j’ tebi zelena travice (Blinja, Banovina)
Nema brata, dok ne rodi majka – treskavica (Dugopolje)
Mjesečina, a ja mislim zora – svatovsko pjevanje (Guča Gora, BiH)
Ječam žele Bosanke djevojke – pjevanje „u tri“ (Bosna i Lug Brankovići, BiH)
Dok je meni babo moj (Zagvozd)
Berem dunje al’ ne lomim grane (Vrlika)
Čipkice
Oy, to ne vecher (Rusija, tradicijska pjesma)
Razora dedo, Shopski pripevki (Bugarska, tradicijska pjesma)
Drobne male lastavičke (Turopolje, aranžman: Emil Cossetto)
Bring Me Little Water, Silvy (Amerika, tradicijska pjesma, aranžman: Moira Smiley)
Vojnica…
Ogreala mesečina – glasoečko pevanje (Šar Planina, Makedonija)
Plyve kacha po Tysyni (Ukrajina, tradicijska pjesma)
Lipka (Poljska, tradicijska pjesma)
Reče čiča da me ženi – zumbalica (Vukmanovo, Srbija)
U ljubavi (napokon)…
Obolila mala po dernecin -Čičiči (Mirlović Zagora)
Divojka se na gran’ naslonila (Radovin, Ravni Kotari)
Zorice divojko gdje si sinoć bila (Cvitović, Kordun)
U Ivana zelena livada (Zagvozd)
Moj dragane izvore o’ Drine (zumba) (Lovreć, Imotska Krajina)
ANSAMBLI
Ansambl Tradicijske glazbe Muzičke akademije u Zagrebu okuplja studente s različitih odsjeka, a temelje osnutka postavlja prof. dr. sc. Joško Ćaleta otvaranjem kolegija Terensko istraživanje u etnomuzikologiji 2018. godine. Godinu nakon, kolegij je preimenovan u Ansambl tradicijske glazbe i postaje prvim izbornim kolegijem ovakvoga tipa na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. U fokusu rada ansambla jest upoznavanje specifičnih stilova, repertoara i načina izvođenja vokalne tradicijske glazbe s područja Hrvatske i šire. Pri učenju napjeva pristupa se kroz suvremeni tip podučavanja, koji u potpunosti počiva na auditivnoj metodi, tj. slušanju postojećih terenskih zapisa.
U samim počecima djelovanja, ansambl je brojio samo članice, uz pokoji muški glas, no 2021. godine pridružuje mu se veliki i neočekivani broj muških članova, čime mu se otvaraju mogućnosti izvođenja i muških i ženskih napjeva.
Ansambl tradicijske glazbe MUZA do sada je imao priliku nastupati na ciklusima Vivat academia (kao gost ansamblu Harmonija disonance, a sada i sa svojim samostalnim koncertom) i Virtuoso ciklusu u sklopu Ad libitum koncerta. Ansambl aktivno djeluje u Zagrebu održavajući koncerte van akademije. Ove godine su zajedno s prof. Ćaletom članovi ansambla održali radionicu tradicijskog pjevanja u Dugopolju i počeli odlaziti na teren u želji da prošire svoja znanja i umijeće tradicijskog pjevanja nauče od živučih kazivača.
Ansambl Harmonija disonance izrastao je iz istoimenog projekta započetog u listopadu 2016. godine na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Riječ je projektu zamišljenom kao mjesto susreta studenata Muzičke akademije i vrsnih pjevača tradicijske glazbe. Vođen idejom premošćivanja procijepa između svjetova akademskih i tradicijskih glazbenika, umjetničke i tradicijske glazbe, on je prije svega otvorio prostor zajedničkog učenja, iskušavanja i stvaranja glazbe. Djelovanje ansambla daje nedvosmislen odgovor na pitanje jesu li najstariji slojevi tradicijske glazbe uopće relevantni i inspirativni za najmlađu generaciju glazbenica obrazovanih u sustavu zapadnoeuropske umjetničke glazbe. Repertoar ansambla oblikovan je u neposrednom susretu s vrsnim poznavateljima tradicijskog pjevanja – voditeljem ansambla dr. sc. Joškom Ćaletom te tradicijskim pjevačicama i pjevačima. Od svog osnutka Harmonija disonance sudjelovala je u nizu projekata od kojih se posebno ističu koncert u Francuskom paviljonu Studentskog centra u sklopu zajedničkog projekta umjetničkih akademija Sveučilišta u Zagrebu, zajednički koncert s Jazz ansamblom Muzičke akademije u ciklusu Lisinski subotom (studeni 2017.) te koncert Pjevati ću, ne ću stat u muku, 2019., s ciljem predstavljanja ženskih pjevanja iz Arhiva Instituta za etnologiju i folkloristiku. Ansambl je snimio svoj prvi nosač zvuka Harmony of Dissonance – Traces of Croatian Traditional Singing, u suradnji s Jazz ansamblom Muzičke akademije u siječnju 2019. godine. U listopadu i studenom 2018. HRT snima dokumentarni film o samom ansamblu Harmonija disonance na različitim lokacijama u Hrvatskoj.
Čipkice su ženski vokalni ansambl koji je 2008. godine osnovala glazbena umjetnica Lidija Dokuzović. Pjevaju tradicijske pjesme iz Hrvatske i cijelog svijeta. Od 2018. ih vodi glazbena umjetnica i profesorica Glazbene kulture Jana Valdevit. S njima su nekad pjevali i vodili ih Gloria Lindeman, Krunoslav Šokac, Ana Čorić. Vokalni ansambl se stalno mijenja, obnavlja i pomlađuje, ali postojane su vrijednost koje se njeguju godinama: zajedništvo i međusobna podrška, pozitivna ženska energija i ljubav prema tradicijskim pjesmama. Pjesme uče po sluhu i nastoje doći do njenog izvora. Prepoznat ćete ih po prepoznatljivom zvuku i energiji i po crno crvenoj odjevnoj kombinaciji.
Dr. sc. doc. Joško Ćaleta glazbenu školu i srednju glazbenu školu završio u Splitu gdje je diplomirao glazbenu kulturu na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu 1988. na temu Problemi prilikom interpretacije suvremene glazbe u radu s amaterskim sastavima. 1994. godine magistrirao etnomuzikologiju na University of British Columbia (Program in Ethnomusicology) u Vancouveru (Kanada) s temom Social and Musical Structure of Klapa Singing Style: Dalmatia and Vancouver, pod mentorstvom prof. dr. Alana Thrashera. 2012. godine doktorirao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu s temom Glazbovanje Dalmatinskog zaleđa: Interdisciplinarni antropološko–etnomuzikološki pristup glazbenoj praksi u kulturnom kontekstu. Nakon magisterija zapošljava se u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu (1997.) kao asistent a potom i stručni suradnik. Uz znanstvenoistraživački rad, koji je većinom fokusiran na glazbenu praksu Dalmacije i dalmatinskoga zaleđa, područje znanstvenog rada fokusirano je i na polje primijenjene etnomuzikologije. Teme koje istražuje uglavnom su vezane uz vokalnu glazbenu tradiciju, svjetovnu i sakralnu, dalmatinskog priobalja, otoka i zaleđa. Član je stručnih, savjetodavnih i ocjenjivačkih komisija, smotri i festivala diljem Hrvatske (Međunarodna smotra folklora, Pasionska baština, Zagreb), između ostaloga i klapskih događanja: Festivala dalmatinskih klapa u Omišu, VDP u Kaštelima, KiKfesta u Buzetu, Školjke u Pakoštanima te viši predavač studija etnologije i kulturne antropologije u Zadru. Član je i stručnih te savjetodavnih povjerenstava pri Ministarstvu kulture RH, gradu Zagrebu te pri Uredu za nacionalne manjine RH. Sudjelovao je u izradi više prijedloga zaštite nematerijalne baštine na državnoj i reprezentativnoj listi nematerijalne baštine čovječanstva UNESCO–a (ojkanje, procesija Za križen, klapsko pjevanje). Predavač je tradicijske vokalne glazbe na brojnim seminarima i radionicama od kojih se ističu predavanja na Školi hrvatskog folklora u Crikvenici, Balkan music and dance workshop u Mendocinu, Kalifornija, te majstorski tečaj tradicijskog (glagoljaškog) crkvenog pjevanja u Royaumontu, Francuska (2011.) Sudjelovao je na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima (preko 30 međunarodnih skupova). Objavio je dvije autorske i jednu uredničku knjigu, autor je pedesetak znanstvenih članaka objavljenih u različitim domaćim i svjetskim publikacijama, stotinjak stručnih radova, a isto tako i urednik, glazbeni producent brojnih nosača zvuka (CD). Član je ICTMa, Hrvatskog muzikološkog društva, Hrvatskog etnološkog društva i Hrvatske glazbene unije. Od 1979. klapski je pjevač (klapa Trogir), a zatim i voditelj (Trogir, Radovan, Kairos, Pučki pivači — Trogir). Za vrijeme boravka u Kanadi (1989. — 1997.) dirigent je vancouverskog zbora i klape Zvonimir s kojom osvaja nagrade za najbolji etnički zbor u Kanadi (1994., 1996.). Rad s klapama nastavlja i po povratku u Hrvatsku kao glazbeni suradnik ili producent brojnih klapa za koje piše obrade klapskih, tradicijskih (duhovnih) i popularnih napjeva s kojima osvaja prestižne nagrade na festivalima u Hrvatskoj (Omiš, Kaštel Kambelovac) i inozemstvu (Verona, Prag, Barcelona, Bratislava). Dvadesetak klapskih nosača zvuka na kojima je glazbeni producent odlikuju se raznolikim izvedbenim repertoarom i kvalitetnim izvedbama od kojih su neki i nagrađivani (6 klapskihPorina — klapa Nostalgija, klapa Dišpet). Od 2001. godine surađuje s ansamblom Lado kao kompozitor, vokalni pedagog i dirigent. Suradnja je rezultirala brojnim koncertima i priznanjima ali i formiranjem prepoznatljivog pučkog tradicijskog zvuka u izvedbi folklornog zbora ansambla Lado i muške vokalne skupine Vokalisti Lada. 2008. godine osniva ansambl Kantaduri specijaliziran za izvedbe tradicijske vokalne glazbe južne Hrvatske, jadranskog i dinarskog kulturnog područja. Posebno se ističe suradnja s s Katarinom Livljanić i ansamblom Dialogos (Pariz) koja je rezultirala glazbenim djelima Dalmatica (djelo inspirirano srednjovjekovnom crkvenom glazbom južne Hrvatske) i Okamenjeni glasi (Heretical angels — glazbeno djelo inspirirano stećcima i religijskom baštinom srednjovjekovne Bosne i Hercegovine). Oba djela se frekventno izvode na uglednim europskim glazbenim festivalima (Edinbourgh, Antwerpen, Paris, Gent, Regensburg, Dalhaim). Nagrade: Nagrada Josip Andreis (sa Z. Vitez i suradnicima) Hrvatskog društva skladatelja za CD Hrvatska tradicijska glazba (2000.); Nagrada Ivan Lukačić, Varaždinske barokne večeri (2004.); Nagrada Orlando, Dubrovačke ljetne igre (2003.); Diskografska nagrada Porin x3: za najbolju folklornu pjesmu Veseli se Majko Božja na albumu Preveliku radost navišćujem vama Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado (2004.), za najbolji album duhovne glazbe Križu sveti s Vokalistima Lada te za najbolju izvedbu folklorne pjesme Svetoj žrtvi Uskrsnici s istog albuma (2012.); Nagrada Franjo Ksaver Kuhač Hrvatskog društva skladatelja za autorsko stvaralaštvo na temeljima tradicijske glazbe (2014.).
Cijena ulaznice u pretprodaji: 20 kn.
Cijena ulaznice na dan koncerta: 30 kn.
Ulaznice se mogu kupiti na blagajni Koncertne dvorane
Blagoje Bersa te na ovlaštenim prodajnim mjestima
i web-portalu tvrtke www.ulaznice.hr.
Pod pokroviteljstvom:
Predsjednika Republike Hrvatske
Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske
Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske
gradonačelnika Grada Zagreba
rektora Sveučilišta u Zagrebu
Medijski pokrovitelj: Jutarnji list
350 godina Sveučilišta u Zagrebu
