Koraljka KOS
Tako je počelo: Uz 50. obljetnicu osnutka Odsjeka za muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu
U izlaganju će se obnoviti sjećanja na osnutak Odsjeka za muzikologiju Muzičke akademije u Zagrebu, čiji je rad u prikladnom povijesnom i kulturnom trenutku (1970.) pokrenuo Ivan Supičić. Istodobno je bio organiziran i istraživački rad u Muzikološkom zavodu te osnovana dva znanstvena časopisa, Arti musices i International Review of the Aesthetics and Sociology of Music. Tako je osigurano jedinstvo teorije i nastavne prakse, čime su položeni temelji moderne hrvatske muzikologije te započeo proces njezine institucionalizacije. Prikazat će se organizacija studija muzikologije u usporedbi s prijašnjim Historijsko-teoretskim odjelom, a u skladu s međunarodnim standardima. Zamjetna je postupna diferencijacija tema diplomskih radova iz historijske muzikologije, s naglaskom na sadržajima iz hrvatske glazbene baštine. U novije vrijeme prevladavaju teme iz sistematske muzikologije, kao posljedica znanstvenih interesa dijela nastavnika koji predaju na Odsjeku.
Akademkinja Koraljka Kos (1934.) na Historijsko-teoretskom odjelu Muzičke akademije u Zagrebu diplomirala je 1957. Studirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu povijest umjetnosti i njemački jezik, koji je diplomirala 1959. Akademske godine 1957./1958. boravila je na specijalizaciji iz muzikologije u Edinburghu. Na Odsjeku za muzikologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani obranila je 1967. doktorsku disertaciju pod naslovom Muzički instrumenti u srednjovjekovnoj likovnoj umjetnosti Hrvatske. Od 1959. do 1965. radila je kao stručna suradnica na Radničkom sveučilištu „Moša Pijade” u Zagrebu. Od 1967. bila je zaposlena na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, najprije u knjižnici, a potom od 1970. na Odsjeku za muzikologiju, na kojemu je 1984. izabrana u zvanje redovne profesorice i djelovala do umirovljenja 1994. Predavala je opću i nacionalnu povijest glazbe, paleografiju i organologiju. Kao stipendistica zaklade Alexander von Humboldt boravila je u akademskoj godini 1973./1974. na znanstvenoistraživačkom radu u Göttingenu i Heidelbergu. Kao gostujuća profesorica predavala je na sveučilištima u Grazu (1983./1984.) i Beču (1993.). Od početka rada Muzikološkog zavoda Muzičke akademije 1969. aktivno djeluje u radu na njegovim znanstvenim projektima. Kao članica Međunarodne komisije za ikonografiju glazbe (RIdIM) pokrenula je sustavna istraživanja ikonografske dokumentacije u Hrvatskoj. U zvanje emerite na Odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije izabrana je 2014. U središtu je njezina znanstvenoistraživačkog rada hrvatsko glazbeno nasljeđe, koje nastoji osvijetliti kao dio europskoga kulturnog zajedništva i komparativno u odnosu na međunarodna stilska kretanja, a unutar njega posebice umjetnička popijevka, ikonografija glazbe, kao i razdoblja baroka, pretklasike i moderne, o kojima je potaknula i ostvarila niz značajnih novih uvida i glazbenopovijesnih interpretacija. Među njezinim radovima ističu se monografije Musikinstrumente im mittelalterlichen Kroatien (1972.), Dora Pejačević (1982.) i Hrvatska umjetnička popijevka: Povijesna i analitička motrišta (2014.), a prekretničku ulogu imaju i njezine studije „Luka Sorkočević i njegov doprinos pretklasičnoj instrumentalnoj muzici” (1974.) i „Začeci nove hrvatske muzike” (1976.). Na području izdavanja rane glazbe u nas uvela je međunarodne standarde. Kao koautorica kritičkog izdanja Pavlinskog zbornika 1644 (1991.) nagrađena je državnom nagradom „Bartol Kašić” za znanost. Redovita je članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
